Kursevi skijanja se održavaju na olimpijskim planinama: Bjelašnica, Jahorina i Igman
- obuka početnika
- usavršavanje skijaških tehnika
O skijanju
Alpsko skijanje u vidu rekreacije je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama.Ime je dobilo po Alpama, planinskom gorju koje se nalazi u Europi gdje je tradicija Alpskog skijanja doživjela svoj početak.Alpsko skijanje je rašireno po cijelom svijetu, no sam naziv se zadržao i dan danas.najvažnije takmičenje u alpskom skijanju se održava na zimskim Olimpijskim igrama.
Alpske skijaške discipline:
Slalom:
Slalom se odnosi na takvo sportsko takmičenje u kojem takmičari u želji da najbrže prođu zadanu stazu,
prolaze označeni put između oznaka poznatijim pod nazivom vrata.Ako ne prođu zadanu stazu na propisan način, tada bivaju
diskvalificirani, odnosno njihovom vremenu prolaska staze, pribraja se
dodatno vrijeme kao kazna.
Riječ slalom je izvedena iz norveškog slalåm: sla označuje strmu nizbrdicu, a låm označuje trag u snijegu (što bi značilo da je prvi put upotrebljena riječ slalom na skijaškim natjecanjima). Slalom zajedno sa veleslalom spada u tehničke discipline alpskog skijanja, za razliku od brzih disciplina u koje spadaju super-veleslalom i spust. Riječ je o najsporijoj ali tehnički vrlo zahtjevnoj disciplini.
Prema trenutno važećim pravilima, takmičenja u slalomu se odvijaju u
dvije vožnje, od kojih svaka traje otprilike 50-60 sekundi, ovisno o
stazi, konfiguraciji terena, vremenskim prilikama i vještini skijaša.
Prema važećim standardima staza je u slalomu označena vratima. Vrata se
sastoje od dva štapa označena zastavicama u boji, naizmjenično crvenom i
plavom bojom. Skijaš je ispravno prošao vrata ukoliko su s prave strane
zastavice (odnosno između dvije zastavice koje formiraju vrata) prošla
oba vrha skija te obje noge skijaša.
Međunarodna skijaška federacija detaljno propisuje sve parametre staze, te je tako u slalomu propisan raspon visinske razlike od starta do cilja (140-220 metara),
širina pojedinih vrata (4-6 metara), razmak između dvaju susjednih
vrata (0,75-15 metara), ukupan broj vrata na stazi (55-75), broj takmičara koji se kvalificira za drugu vožnju (30 najbržih iz prve
vožnje) te brojni drugi detalji. Sve navedene mjere se odnose na muški
slalom, a postoje i pravila za ženski slalom, takmičenja mlađih dobnih
kategorija i sl.
Veleslalom:
Riječ o disciplini koja kombinira oštre zavoje s nešto bržim ravnim dijelovima staze, vrata su za razliku od slaloma postavljena u nešto širem međusobnom razmaku.Prema trenutno važećim pravilima, natjecanja u veleslalomu se
odvijaju u dvije vožnje, od kojih svaka traje otprilike 60-80 sekundi,
ovisno o stazi, konfiguraciji terena, vremenskim prilikama i vještini
skijaša. Kao i u slalomu, staza je u veleslalomu označena vratima, tj.
štapovima označenim zastavicama u dvije boje, naizmjenično plava i
crvena. Međutim, ovdje su jedna vrata formirana od 4 štapa, po dva
lijevo odnosno desno između kojih je razapeta zastavica.
Međunarodna skijaška federacija detaljno propisuje sve parametre staze, te je tako u veleslalomu propisan raspon visinske razlike od starta do cilja (250-450 metara),
širina pojedinih vrata (4-8 metara), razmak između dvaju susjednih
vrata (ne manji od 10 metara), broj natjecatelja koji se kvalificira za
drugu vožnju (30 najbržih iz prve vožnje) te brojni drugi detalji. Sve
navedene mjere se odnose na muški veleslalom, a postoje i pravila za
ženski veleslalom, natjecanja mlađih dobnih kategorija i sl.
Super-veleslalom:
Super-veleslalom ili Super-G ((engl.) skraćenica od "Super Giant Slalom"), što bi mogli opisati kao "poseban veleslalom".Super-veleslalom je alpska skijaška disciplina koja je posebna na taj način da je brža od veleslaloma i spada u brze skijaške discipline, poput još bržeg spusta.Razmaci od vrata do vrata, a između kojih moraju prolaziti skijaši
su veći nego u veleslalomu, te su i brzine koje se postižu veće. Staza
je duža nego u veleslalomu, i broji manje vrata. U ovoj su disciplini
skijaši, slično kao u spustu, u zatvorenijem, aerodinamičnijem skijaškom
stavu ("pogrbljeni"), tj. u položaju "žabe" ili "jajeta".
Super-veleslalom je standardna disciplina na Svjetskim alpskim prvenstvima i na Zimskim Olimpijskim igrama.
Spust:
Spust je najbrža disciplina u alpskom skijanju. Uz super-veleslalom spada u tzv. brze discipline, za razliku od tehničkih disciplina u koje spadaju slalom i veleslalom.
Izvodi se na posebno strmim i dugačkim stazama, s relativno malim
brojem vrata i zavoja te dugim ravnim dijelovima. Osnovna karakteristika
ove discipline je velika brzina kojom skijaš prolazi stazom, te se
stoga smatra i najopasnijom jer padovi pri tim brzinama mogu biti kobni.
Danas na natjecanjima spusta nije rijetkost da skijaš znatno premaši
brzinu od 130 kilometara na sat!
Takmičenje u spustu se sastoji od jedne vožnje koja traje otprilike
dvije minute, ovisno o stazi, konfiguraciji terene, vremenskim prilikama
i vještini skijaša. Prema važećim standardima staza je u spustu
označena vratima, tj. štapovima označenim zastavicama u dvije boje,
naizmjenično plava i crvena. Jedna vrata formirana od 4 štapa, po dva
lijevo odnosno desno između kojih je razapeta zastavica.
Međunarodna skijaška federacija detaljno propisuje sve parametre staze, te je tako u spustu propisan raspon visinske razlike od starta do cilja (800-1100 metara),
širina pojedinih vrata (najmanje 8 metara), te brojni drugi detalji.
Sve navedene mjere se odnose na muški spust, a postoje i pravila za
ženski spust. Mlađe kategorije u pravilu ne voze spust. Za spust je
specifično i to da je propisana i obavezna sigurnosna oprema, primjerice
obavezna je uporaba skijaške kacige.
|