PLIVANJE
Plivanje,
kao i sva druga sportska i rekreativna kretanja, pozitivno utiču i na
estetsko vaspitanje mladih. Plivanje kao fizička aktivnost ima najveću
zdravstveno-higijensku vrijednost u odnosu na druge sportske i
rekreativne aktivnosti, ako se izvodi u optimalno higijenskim uslovima.
Boravak u vodi doprinosi održavanju higijene tijela,poboljšava se
funkcija kože, a istovremeno se povećava i njena zaštitna uloga.
Redovnim vježbanjem kod djece se razvija osjećaj odgovornosti,
discipline i samostalnosti. Plivanje i
sve aktivnosti u vodi smatraju se veoma prigodnim kretanjima koja utiču
na pravilan razvoj mišićnog sistema, a samim tim na razvoj motoričkih
sposobnosti. Zato je plivanje postalo važno sretstvo u postupku
liječenja pojedinih oboljenja i trauma. Usljed slabe muskulature,
fizičke neaktivnosti, dugotrajnog sjedenja, kod mladih često dolazi do
deformacija kičmenog stuba, što, pored estetskog izgleda, može
nepovoljno da se odrazi na funkcionalne sposobnosti određenih organa,
posebno lokomtornog aparata. Međutim u vodi, kad je tijelo u ležećem
horizontalnom položaju, sa rasterećenim kičmenim stubom, pokreti se
obavljaju bez velikih napora, ravnomjerno i efikasno opterećuju
muskulaturu trupa, a naročito mišiće leđa, grudi, i ramenog pojasa.
Ovakav rad utiče na pozitivno na snagu cjelokupne muskulature, što
dovodi do korigovanja nepravilnog položaja tijela. Plivanje omogućava
povećan rad svih sistema u organizmu, a u prvom redu srčano-sudovnog i
respiratornog.
ČETIRI OSNOVNE TEHNIKE:
Slobodni stilIako
je riječ o disciplini koja u osnovi pokriva bilo koji stil, u praksi je
to najčešće kraul. Razlog je taj što je kraul najbrži stil kojim se
ostvaruju i najbrža vremena na svim dionicama iako plivač na natjecanju u
ovoj disciplini može, ako želi, plivati i neki od drugih stilova. Zbog
brzine se svi natjecatelji odlučuju za kraul. Kod kraula se izvode
naizmjenični zamasi lijevom i desnom rukom, a plivač je u položaju licem
prema dolje paralelno s površinom vode. U isto vrijeme, naizmjeničnim
udarcima nogama sinkroniziranim sa zamasima ruku kretanje se podržava i
pospješuje. Plivač pritom najčešće udah izvodi zakretajući glavu udesno
ili ulijevo između dva zamaha rukom i uzme zrak, dok izdah obavlja u
vodi.
KraulPlivački stil kraul (crowl) popularizirao je, iako ga, naravno nije "izumio", američki plivač, Havajac Duke Paoa Kahanamoku, trostruki Olimpijski pobjednik Igara 1912. i 1920. godine. On je, također, "otac" još jednog popularnog sporta: surfanja.
Leđni stil
Ovaj stil je u osnovi obrnuti kraul;
plivač i dalje koristi naizmjenične zamahe lijeve i desne ruke te nogu,
ali je ovaj put okrenut licem prema gore, dakle u položaju kao da
leđima leži na vodi. Ovo je jedini stil kad plivači startaju iz vode.
  
Prsni stil
Kod
ovog stila izvode se pokreti objema rukama prema naprijed uz
ograničenje da laktovi moraju biti ispod vode. Pokreti nogu su
sinkronizirani s pokretima ruku, no za razliku od ostalih stilova noge
također rade zajedno, u pokretu koji podsjeća na žablje plivanje. Ovo je
najstariji i najsporiji stil plivanja koji zahtijeva veliku snagu nogu i
ramena. Faze rada ruku 1.Propulzivna faza – ruke iz plutajućeg položaja
izvode srcoliko, polukružno kretanje, potpuno simetrično i istovremeno
prema dolje, u stranu i pozadi – ne prelazeći ravan ramena. Slijedi
pokret šakama u smislu zgrtanja vode pod stomak. 2.Pripremna faza – šake
iz zgrtanja prolaze ispod brade sastavljene i opružene prema naprijed.
3.Faza plutanja – ruke su opružene i sastavljene i zauzimaju
hidrodinamičan oblik i izvjesno vrijeme miruju. Brzina: 1,4 – 1,67 m/s
Discipline: 50, 100, 200 m, mješovito 200 i 400 m, štafeta 4x100 m.
 
Leptir ili delfin
Vrlo
atraktivan stil plivanja kod kojeg je osnovni zahtjev da ruke rade
sinkronizirano, a laktovi ovaj put ne moraju biti ispod vode tijekom
zaveslaja. Općenito se ovaj stil smatra tehnički najzahtjevnijim i
najtežim za izvođenje, te zahtijeva osim snage ramena i veliku snagu
leđa i nogu. Nastao je modifikacijom leptir tehnike, a počeo se plivati
1935. godine u Americi. Leptir je 1952. odvojen od prsnog plivanja i
nominiran je kao samostalna tehnika, te uveden u program Olimpijskih
igara. Iste godine mađarski plivač Đ. Tumpek demonstrira novu varijantu,
takozvani "delfin". Vrhunske svjetske domete postigao je Miloš Milošević, hrvatski plivač.
 
|
